Pravilnici

UZGOJNI PREGLED HRVATSKOG ROTTWEILER KLUBA
(ZTP)

1. Namjena

  • Namjena ZTP-a je provjeriti uzgojne sposobnosti psa, te je u potpunosti  usklađen sa pravilnikom HKSa.

2. Opća odredba

  • ZTP provodi i organizira HRK u suradnji sa sekcijama.
  • Datum ZTP se mora unaprijed dogovoriti. Datum će biti objavljen na službenim stranicama HRK (www.rottweilerhr.com) uz prethodnu suglasnost HKSa.
    Minimalni broj pasa je jedan pas. Maksimalni broj pasa je 30 + 3 psa koja ponovo polažu ZTP.
    ZTP može suditi isključivo FCI ili ADRK sudac specijalista za pasminu uz suca za rad ili licenciranog markiranta.

Pravilnik HRK ZTP

STATUT

HRVATSKOG ROTTWEILR KLUBA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim statutom reguliraju se odredbe o:

  • nazivu, sjedištu, o zastupanju;
  • izgledu pečata;
  • -ciljevima i području(ima) djelovanja sukladno ciljevima, djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi te gospodarskim djelatnostima sukladno zakonu;
  • načinu osiguranja javnosti djelovanja HRK-a;
  • uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku članstva, pravima, obvezama i odgovornostima te stegovnoj odgovornosti članova i načinu vođenja popisa članova;
  • tijelima HRK-a, njihovu sastavu i načinu sazivanja sjednica, izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata te načinu sazivanja skupštine u slučaju isteka mandata;
  • izboru i opozivu likvidatora HRK-a;
  • prestanku postojanja HRK-a;
  • imovini, načinu stjecanja i raspolaganju imovinom;
  • postupku s imovinom u slučaju prestanka postojanja HRK-a te o načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar HRK-a te drugim pitanjima od značaja za HRK.

Statut HRK – 2015

HRK je operativno podjeljen na pet sekcija.
Sekcije su formirane kako slijedi:

  • 1. Sekcija ( Zagreb, Sisak, Radoboj, Zabok, Kutina i okolica )
  • 2. Sekcija ( Garešnica, Bjelovar, Drnje, Virovitica, Koprivnica, Varaždin, Križevci i okolica )
  • 3. Sekcija ( Vinkovci, Slavonski Brod, Osijek i okolica )
  • 4. Sekcija ( Istra, Rijeka i okolica) )
  • 5. Sekcija ( Split, Drniš , Knin i okolica)

Glavni voditelj uzgoja

  1. Glavnog voditelja uzgoja kinološke udruge predlaže nadležno tijelo kinološke udruge, a verificiraju ga Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa pri HKS-u.
  2. Glavni voditelj uzgoja je kinološki sudac, sudac pripravnik ili iskusan uzgajivač.
  3. Mandat glavnog voditelja uzgoja traje 4 godine.
  4. Dužnosti glavnog voditelja uzgoja su da:
    1. da koordinira radom voditelja uzgoja u sekcijama,
    2. vodi uzgoj čistokrvnih pasa prema odredbama ovog Pravilnika, te ostalim odlukama Povjerenstva za uzgoj i oblik sportskih pasmina i potvrđenih od Izvršnog odbora HKS-a,
    3. daje mišljenje Povjerenstvu za uzgoj sportskih pasmina pasa, oko zahtjeva za parenje u srodstvu,
    4. sporna legla dostavlja HKS-u kako bi ih riješila nadležna Povjerenstva za uzgoj,
    5. potpisuje prijavu legla, provjerava točnost podataka – predlaže upis u rodovnu knjigu shodno odredbama ovog Pravilnika.

Sekcijski voditelji uzgoja

  1. upoznaje uzgajivače o toku parenja, obvezama i pravima u uzgoju,
  2. obavlja pregled legla, prvi put u roku 5 dana po štenjenju, a drugi put prilikom prijave legla,
  3. odbija upis legla ili štenadi koje pokazuju znakove atipičnosti u tolikoj mjeri, da izazivaju sumnju u čistokrvnost, kao i štenadi s vidljivim zdravstvenim anomalijama,
  4. odbija upis u legla u rodovnu knjigu ukoliko leglo nije držano u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske koje reguliraju dobrobit životinja,
  5. daje mišljenje glavnom voditelju, oko zahtjeva za parenje u srodstvu,
  6. predlaže disciplinski postupak zbog nepridržavanja odredbi ovog Pravilnika,
  7. Kontrolira prijavu legla, provjerava točnost podataka – odmah šalje glavnom voditelju.

Pravilnik o tetoviranju

Opće odredbe

Članak 1.
Tetoviranje je oblik trajnog označavanja pasa, koji su potomci roditelja upisanih u rodovnu knjigu priznatu od FCI-a. Po odluci Skupštine HKS-a obavezno je tetoviranje svih pasa oštenjenih poslije 1.1.1994. godine.

Članak 2.
Tetovirati se mogu samo oni čistokrvni psi, koji su na osnovi potrebne potpune dokumentacije prijavljeni u HKS i upisani u rodovnu knjigu HKS-a.

Članak 3.
Broj utisnut tetoviranjem istovjetan je s brojem rodovnice. Kod pasmina gdje nema prostora za pet znamenki, utiskuju se zadnje tri znamenke iz broja rodovnice. Broj se utiskuje kliještima za tetoviranje, ili drugom napravom napravljenom za tetoviranje (mašine ili pločice) i to tako da znamenke budu veličine najmanje 7 mm.

Članak 4.
Tetoviranje mogu obavljati samo od HKS-a ovlaštene osobe – referenti za tetoviranje. Referent za tetoviranje može biti i voditelj uzgoja članice HKS-a. Referenta za tetoviranje izabiru Izvršni odbori/Predsjedništva kinoloških organizacija.

Članak 5.
HKS vodi evidenciju referenata za tetoviranje, te popis ovlaštenih referenata objavljuje u službenom glasilu HKS-a.

Stručni dio

Članak 6.
Čistokrvnog psa smije se tetovirati kad je ovlaštena osoba u HKS-u po predloženoj dokumentaciji (prijavi legla s prilozima), psa upisala u rodovnu knjigu HKS-a, i tako mu dodijelila broj rodovnice.

Članak 7.
Na osnovi pismenog obavještenja HKS-a o upisu psa u HR referent za tetoviranje, štencima starim od 7-8 tjedana, neizbrisivo utisne (tetovira) broj rodovnice na određeno mjesto. Po dobivanju rodovnice iz HKS-a, prije predaje istih uzgajivača, referent za tetoviranje u rodovnice pod rubrikom tet.br. upisuje broj koji je utetoviran i mjesto gdje je tetovaža utisnuta (npr. 11234 – tetoviran u lijevo uho), i to ovjerava potpisom i žigom kinološke organzacije.

Članak 8.
Tetovir broj se može utisnuti:

  1. na unutrašnju stranu lijevog uha;
  2. na lijevi koljeni nabor psa (nabor kože koji prelazi s trbuha na bedro);
  3. na unutrašnju stranu lijevog bedra.

Kod pasmina kojima se uha smiju kupirati, i kod malih pasmina pasa, gdje označavanje u uhu nije moguće, broj se može tetovirati shodno točci 2. i 3. ovog članka.

Članak 9.
Kod uvezenih pasa, koji nisu tetovirani ili su neodgovarajuće obilježeni, po obavljenoj nostrifikaciji rodovnice, tetovira se dodijeljeni HR broj.

Članak 10.
Tetoviranje pasa označava identifikaciju psa i svaka zlouporaba strogo se kažnjava po kinološkim i zakonskim odredbama.

Članak 11.
Po obavljenoj tetovaži pasa referent za tetoviranje popunjava obrazac HKS-a „Izvješće o obavljenom tetoviranju“, kojeg potpisuju uzgajivač psa i referent za tetoviranje, te ga odmah dostavlja u HKS gdje se prilaže prijavi legla.

Prijelazne odredbe

Članak 12.
Svi psi koji su oštenjeni poslije 1.1.1994.g., a nisu tetovirani, ne mogu biti ocijenjeni ni na jednoj smotri, izložbi, utakmici, ispitu, niti biti predvedeni na ugojni pregled.

Članak 13.
Kinološke organizacije koje ne mogu izvršiti tražene odredbe ovog pravilnika, neće moći vršiti prijave legla HKS-u.

Članak 14.
Organizatori CAC i CACIB izložbi obvezni su na prijavnice za izložbu i potvrdu o primljenoj prijavi tiskati slijedeći tekst: “Svi čistokrvni psi oštenjeni u Republici Hrvatskoj poslije 1.1.1994. godine moraju biti tetovirani prema propisu HKS-a. Netetovirani psi oštenjeni poslije 1.1.1994. godine NE MOGU PRITUPITI KINOLOŠKIM MANIFESTACIJAMA HKS-a bilo koje vrste“.

Članak 15.
Troškove tetoviranja pasa plaća uzgajivač po cjeniku kinološke organizacije. Cijena tetoviranja služi za pokrivanje troškova tetoviranja.

Kaznene odredbe

Članak 16.
Nepridržavanje odredbi ovog pravilnika povlači disciplinsku odgovornost po pravilniku o disciplinskoj odgovornosti HKS-a.

Završne odredbe

Članak 17.
Ovaj Pravilnik obavezujući je za sve članice HKS-a, a stupa na snagu 15.1.1994.

UPUTE ZA TETOVIRANJE

Odmah po prispjeću ispravne prijave legla u HKS, referent referade pasa odmah psima upisuje broj iz rodovne knjige, koji je istovjetan broju koji će se psu utetovirati. Istoga dana dostavlja, telefaksom ili preporučenom poštanskom pošiljkom, referentu za tetoviranje matične kinološke organizacije uzgajivača fotokopiju prednje strane prijave legla, u kojem je svakom prijavljenom psu dodjeljen HR broj. 
Kada referent za tetoviranje utetovira brojeve psima, ispunjava obrazac „Izvješće o obavljanom fotokopiranju“, kojeg potpisuje zajedno s uzgajivačem, te ga dostavlja u HKS.

NAČIN TETOVIRANJA

U unutrašnjosti lijevog uha (lijevog kojenog nabora ili lijevog bedra) ošišati dlake i po mogućnosti obrijati, očistiti i dezinficirati vatom i dobro posušiti. Mjesto premazati tankim slojem tetovir paste ili tetovir tuša. U kliješta za tetoviranje namjestiti odgovarajuću kombinaciju brojeva (ovdje treba biti jako oprezan, da se psu ne bi utetovirao pogrešan broj) i pastom premazati vrhove ilglica na brojevima. Probati brojeve na čistom bijelom papiru, da li odgovaraju broju koji treba tetovirati. Onda čvrsto pritisnuti kliještima na odgovarajuće mjesto i to tako da probije kožu, potkožno tkivo i hrskavicu, te otpustiti.

Pazite da se kliješta NE OKREĆU (rotiraju) ni u kojem smjeru!

Mjesto gdje su brojevi utisnuti premazati tetovir pastom ili tetovir tušem i utrljavati 2-3 minute. Što je utrljavanje duže i s dovoljno nanešene boje , to su brojevi vidljiviji i trajniji! Poslije izvršenog tetoviranja legla, brojeve i kliješta potrebno je očistiti nekim dezinficijensom.

Provjera naravi sastoji se od:

  1. Napada na markiranta s psom vezanim na povodniku dužine 3 metra.
  2. Mirnoće na pucanj

Obavezna oprema markiranta:

  • Zaštitne hlače,
  • štitnik spolovila,
  • obuća koja sprečava klizanje,
  • mekani rukav,
  • snažan kožni povodnik dug 3 metra.

Markirant najprije upoznaje vlasnika psa s postupkom provjere naravi. Provjerava opremu na psu ( kožnata dovoljno čvrsta ogrlica ili metalna ogrlica postavljena da nije na stezanje i da se ne može prevući preko glave.), te ga upozorava da prilikom provjere naravi može psa hrabriti, ali ga ne smije dirati i ne smije se pomicati.

Pas se zakvači za povodnik dug 3 metra, vlasnik psa drži na kraju povodnika i ne miče se. Markirant glasom i pokretima ruke prijeti vodiču psa i kad pas obrati pozornost na markiranta napada vodiča i psa i to tako da pod dijagonalom uđe na rub prostora kojim se pas može kretati omogućavajući mu da ugrize rukav. ako je pas čvrsto ugrizao rukav, markirant napravi još korak dva po obodu prostora psa, te ispušta rukav.

 

Pas dobiva ocjenu ZADOVOLJIO ako čvrsto ugrize rukav.

Dozvoljavaju se tri pokušaja da pas zagrize rukav.

Pas dobiva ocjenu NIJE ZADOVOLJIO ako:

  • ne ugrize čvrsto rukav
  • izrazito je agresivan ili plašljiv
  • u slučaju da pas uopće ne ugrize rukav
  • vodič se unatoč upozorenju markiranta približi psu
  • ili se pomiče sa stajne točke

Tek tada se prilazi provjeri naravi na pucanj. Vodič se upoznaje s načinom provjere na pucanj. Vodič se kreće sa psom na povodniku vođen s lijeve strane, poslije desetak koraka puca se iz startnog pištolja 6 mm dva puta uzastopce s razmakom od 5 sekundi. ( treba provjerit sa koje se udaljenosti od psa  puca )

Ocjena ponašanja na pucanj ZADOVOLJIO dobiva pas koji bitno ne reagira na pucanj.

Ocjena ponašanja na pucanj NIJE ZADOVOLJIO dobiva pas koji  na pucanj reagira izrazito plašljivo ili agresivno..

Uputstva za provjeru socijalizacije


Provjere socijalizacije psa provode članovi uzgojne komisije proučavajući psa u različitim situacijama simuliranim iz stvarnog života.
Ako se posumnja da je pas izrazito plašljiv, agresivan, nepredvidljiv u reakcijama može mu se izdati ocjena socijalizacije NIJE ZADOVOLJIO, te će mu se uskratiti davanje uzgojne vrijednosti.
Ostavlja se članovima uzgojne komisije da improviziraju situacije iz stvarnog života za provjeru navedenog ( npr. prolaz kroz grupu ljudi, pljeskanje ljudi, ostavljanje psa zavezanog te promatranje reakcije, prolazak pored automobila koji radi i slično ).

Veterinarska  ambulanta Fiziovet radi rengensko snimanje kukova i laktova(HD i ED), te postoji mogučnost slanja slika na procjenu u ADRK. Sama procedura obuhvaća sedaciju psa i RTG snimanje kukova i laktova u standardnim projekcijama (1 projekcija za kukove + 2 projekcije po svakom laktu). Službena procjena radi se za pse sa navršenih najmanje 15 mjeseci starosti, koji su primjereno označeni (mikročip, tetovaža), uz predočenje originala rodovnice.

Također posjeduju licencu provođenja PennHIP metode rendgenske pretrage utvrđivanja labavosti kukova kao temeljnog elementa procjene razvoja displazije kukova u pasa.

The University of Pennsylvania Hip Improvement Program (PennHIP) je najtočnija metoda procjene (screening) kukova u mladih pasa na mogućnost razvoja displazije. Radi se o potpuno objektivnoj metodi (brojčani izračun) utvrđivanja labavosti kukova kao pokazatelja njihove nestabilnosti, što je početna faza u razvoju displazije kukova. Mogućnost subjektivne greške procjenitelja (čitača rendgenskog nalaza) je isključena.

Više informacija na www.fiziovet.hr.